Knjižnica i zbirka
Samostanska knjižnica – mala, ali iznimno vrijedna
Visovačka knjižnica, iako skromnih dimenzija, ubraja se među najdragocjenije franjevačke knjižnice u Hrvatskoj. Njezin je temelj postavio mp. Ivan Vucić koji je 1751. darovao samostanu veliki broj knjiga raznih autora. Godine 1781. fra Mijo Bilušić iz Promine uredio je postojeći fond i zaštitio police žičanim rešetkama. Kada je početkom 20. stoljeća sagrađeno novo samostansko krilo, knjižnica je smještena u prostranu prizemnu dvoranu s ormarima od stakla.
Najveći raritet među trima inkunabulama jest Ezopove basne tiskane 1487. u Bresci, djelo dubrovačkog štampara Dobriše Dobričevića s Lastova. Uz strane knjige, knjižnica čuva brojne hrvatske dragocjenosti: više primjeraka Divkovićevih Besjeda (1616. i 1704.), Orbinijevo Ogledalo duhovno (1628.), drugo izdanje Marulićeve Judite (1627.), Epistole i evanđelja Benedikta Zborovčića (1543.), glagoljski rukopisni brevijar, filozofske i teološke rukopise, propovijedi na hrvatskom i talijanskom, radove G. Vinjalića, S. Zlatovića i P. Bačića, crkvene kompozicije i nabožne pjesme fra Petra Kneževića i fra Paškala Jukića, te latinsko-talijansko-hrvatske rječnike i gramatike.
Arhiv – svjedok povijesti Dalmacije
Samostanski arhiv sadrži dokumente od neprocjenjive važnosti ne samo za Visovac nego i za širu povijest Dalmacije. Posebno se ističe jedna od najvećih zbirki turskih isprava u Hrvatskoj – ukupno 620 dokumenata.
Muzejska zbirka – blago otvoreno posjetiteljima
U zbirci je izloženo bogato crkveno ruho s iznimno vrijednim rukom rađenim čipkama, liturgijsko posuđe, barokni kaleži i oltarske tablice te dva procesionalna križa – jedan gotički, drugi barokni.
Među umjetninama prednjači originalna Gospa Visovačka signirana „P. F. F. 1576.“, koja je prema predaji donesena iz Sutjeske, 1648. prenesena u Šibenik i naposljetku vraćena na otok 1876. Uz nju su izložene Posljednja večera na drvu (madoner, 18. st.), Kristova glava i Bogorodica (kretsko-mletačka škola, 17. st.), veliko Krunjenje Gospino ili Sveci u slavi (18. st.), slika sv. Franje ili sv. Petra Alkantarskog u španjolskom baroknom stilu, sv. Dominik te sveci Petar i Juraj, sve iz 18. stoljeća. Posebno su atraktivni radovi u sedefu, među kojima se ističe vješto izrađeno Marijino Navještenje.
Iz knjižnice i arhiva izloženi su najvrjedniji eksponati: ferman sultana Mehmeda IV. iz 1674., katastarska karta Visovačkog jezera koju je 1739. izradio šibenski mjernik Filip Deffrateo, ostaci rimske cigle, uljanice i koplja. Među oružjem posebno mjesto zauzima sablja narodnog junaka Vuka Mandušića.
Tako knjižnica, arhiv i muzejska zbirka zajedno čine jedan od najsačuvanijih i najbogatijih franjevačkih kulturnih kompleksa u Hrvatskoj.