Svetište i Gospina baština
Crkva i slika Gospe Visovačke
Slika Gospe Visovačke
Riječ je o klasičnom tipu „Svetog razgovora“ (Sacra Conversazione). Na visokom prijestolju, ispred raskošnog zastora, sjedi Bogorodica s Djetetom. Lijevo od nje stoji sveti Ivan Krstitelj odjeven u kostrijet, s križnim štapom u ruci i trakom na kojoj piše „Ecce Agnus Dei“. Desno je sveti Franjo Asiški koji drži raspelo i otvoreno Evanđelje. Uz samo prijestolje, u klečećem položaju, nalazi se maleni lik darovatelja – redovnika koji pobožno gleda prema Bogorodici.
Zbog višestrukih preslikavanja i potamnjelog sloja boje danas je teško precizno odrediti stil slike i njezino točno podrijetlo.
Pred ovom milosnom slikom Gospe visovačke vjernici se stoljećima utječu zagovoru Blažene Djevice Marije. Najveće hodočašće na Visovcu održava se tradicionalno 2. kolovoza (Gospa od Anđela – Porcijunkula) i 15. kolovoza (Velika Gospa), kada se na otok slijeva nepregledno mnoštvo hodočasnika iz cijele Dalmacije i šire.
Crkva Gospe Visovačke
Prvotna crkva na Visovcu podignuta je u gotičkom stilu još u vrijeme augustinskih pustinjaka. Fra Pavao Rovinjanin je 1640. bilježi da je bila „srednje lijepa“ i ukrašena jednostavnim zidnim slikama. Tijekom velike obnove krajem 17. i početkom 18. stoljeća crkva je znatno produljena i povišena, čime dobiva i izrazite barokne odlike.
Glavni portal je jednostavno profiliran, ali završava otmjenim timpanom s kipom svetog Franje Asiškoga i natpisom koji označava godinu radova – 1694. Konačni današnji izgled crkva dobiva 1725. godine za gvardijanstva fra Pavla Nikolića. Uz crkvu je podignut zvonik koji je dovršen 1728. godine.
Prigodom obnove pronađena je u Gospinoj kapeli, iza glavnog oltara, vrijedna zidna slika Bogorodice s Djetetom.
Unutrašnjost crkve posebno je bogata i zanimljiva jer posjeduje dva glavna oltara: oltar Gospe od Milosti i oltar Svetoga Križa. U crkvi se nalazi ukupno šest mramornih oltara, djela mletačkih majstora-oltarista. Među najvrjednijim umjetninama ističu se slika svetog Franje iz radionice Bernarda Strozzija, veliko barokno drveno raspelo mletačkog majstora iz 18. stoljeća te Stigmatizacija svetoga Franje, djelo Giovannija Pitterija iz 1746. godine.
U niši uz oltar Svetoga Križa nalazi se kip svetoga Paškala Baylona iz 18. stoljeća. Iznad apside smješteno je pjevalište s orguljama koje je 1771. godine izgradio franjevac fra Petar Nakić; orgulje imaju jedan manual i pedal i i danas su u funkciji. Crkva Gospe od Anđela na Visovcu tako spaja gotičke korijene, baroknu preobrazbu i iznimnu zbirku umjetnina koja svjedoči o njezinoj višestoljetnoj duhovnoj i kulturnoj važnosti na ovom svetom otoku.