Tijekom znanstvenog projekta „Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području Nacionalnog parka Krka“ na području NP Krka tkriveno je čak jedanaest vrsta gljiva koje do sada nisu bile zabilježene u Hrvatskoj, kao i jedan potpuno novi rod, što predstavlja iznimno vrijedan doprinos poznavanju i zaštiti mikološke raznolikosti naše zemlje.
Istraživanje su proveli istaknuti hrvatski mikolozi dr. sc. Željko Zgrablić, dr. sc. Armin Mešić, dr. sc. Zdenko Tkalčec, dr. sc. Ivana Kušan i Neven Matočec, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka. Cilj projekta bio je utvrditi raznolikost gljiva u najvažnijim šumskim staništima Parka, uključujući i područja u neposrednoj blizini kulturno-povijesnih lokaliteta poput otočića Visovca,
„U vremenu u kojem svjedočimo ubrzanom nestanku brojnih vrsta, svaki novi znanstveni pronalazak iznimno je važan. Ovaj projekt još jednom potvrđuje važnost kontinuirane suradnje Nacionalnog parka Krka i znanstvene zajednice, kao i značaj sustavnih istraživanja i inventarizacije prirodnih vrijednosti. Takva istraživanja ne samo da proširuju znanstvene spoznaje, već su i temelj za kvalitetno upravljanje, očuvanje prirode i dugoročnu zaštitu bioraznolikosti“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica.
Terenska istraživanja provedena su tijekom jedanaest dana na devetnaest različitih lokaliteta, u različitim godišnjim dobima – od proljeća do jeseni – kako bi se obuhvatio što veći broj vrsta. Ukupno su zabilježena 184 nalaza gljiva, a taksonomski je određena 101 vrsta iz dvaju najvećih odjeljaka gljiva – bazidiomiceta i askomiceta.
Posebnu vrijednost istraživanju daje činjenica da je, uz nove vrste za Hrvatsku, devet pronađenih vrsta uvršteno na Crveni popis gljiva Hrvatske, dok je osam vrsta zakonom strogo zaštićeno, što dodatno potvrđuje iznimnu očuvanost prirodnih staništa Nacionalnog parka Krka.
Među češće zabilježenim vrstama nalazile su se i gljive poznate široj javnosti, poput lisičarke (Cantharellus pallens), ali i brojne druge vrste koje imaju ključnu ulogu u funkcioniranju šumskih ekosustava. Gljive nastanjuju gotovo sve ekosustave na Zemlji, a u kopnenim ekosustavima imaju nezamjenjivu ulogu u razgradnji mrtve organske tvari i kruženju hranjivih tvari. Mnoge vrste tvore simbiozu s biljkama (mikoriza), čime poboljšavaju kvalitetu tla i jačaju otpornost ekosustava, dok su njihova plodišta i micelij važan izvor hrane brojnim organizmima u prirodi.
